Utorak, 22 lipnja, 2021

Stan u Maksimiru: Koliko ga je teško naći, kakve su cijene i kako izgleda put do vlastitih ključeva budućeg doma

Pročitajte

Nikol Boljfetić
Novinarka koja je svoje dvije strasti, prema pisanoj riječi i onu prema gradu podno Sljemena, objedinila pisanjem na portalu Maksimir.hr. Istražuje poznate i nepoznate zagrebačke priče, legende i lokacije, a najdraži su joj urbani mitovi o kojima sve znaju starosjedioci prekrasnih zagrebačkih kvartova. Voli Johnnyja Štulića i Dinamo, a slobodno vrijeme najčešće provodi unutar gustih krošnji maksimirske šume koje su nepresušan izvor inspiracije.

Rješavanje stambenog pitanja za većinu mladih obitelji primarna je stavka na listi životnih ciljeva. Kupnja prve nekretnine stresan je korak, a pronalazak prihvatljivog stana u našoj gradskoj četvrti predstavlja veliki izazov.

Zašto je tome tako, što se nudi na tržištu nekretnina na području Maksimira i kako izgleda put od samog početka potrage do vlastitih ključeva stana teme su o kojima smo porazgovarali s mladom ekonomisticom i majkom s Ravnica, Milkom Bilušić.

“Priča o potrazi za vlastitim stanom zapravo je krenula prije pet godina, otkada aktivno pratimo tržište nekretninama jer smo bili svjesni da će nam biti potreban veći stan, a kada je stiglo drugo dijete to je već postala stvar nužde. Da se na taj korak odlučimo sada, dodatno su nas motivirali krediti uz državnu subvenciju, takozvani APN krediti. Uz uvjet kreditne sposobnosti, ako dobro napravite izračun, na kraju možete dobiti kredit u kojem skoro ne plaćate kamate, a čak se može dogoditi i da vam državna subvencija pokrije i dio glavice”, započela je svoju priču naša sugovornica.

Iako je Maksimir imao prednost, njihova potraga proširila se na cijeli istočni dio grada.

“Primarna želja nam je bila stan na Ravnicama, međutim, kad smo krenuli u aktivnu potragu proširili smo ju na istočni dio grada, od Dupca prema Centru. Unatrag pola godine potraga je postala intenzivna, a ono što bih voljela da sam znala prije jest da stvarno treba aktivno ići gledati stanove, nije dovoljno pratiti stanje na oglasniku i eliminirati ili razmišljati o potencijalnom stanu samo na temelju fotografija. Stvarno treba otići, vidjeti stan jer fotografije često ne prikazuju realno stanje i kako prolaziš kroz taj proces tako se zapravo i kriteriji mijenjaju. Iz našeg iskustva, stan koji na početku nismo htjeli niti gledati na kraju smo kupili zahvaljujući prethodnom iskustvu kroz koje smo vidjeli što je zapravo na tržištu, kako se kreću cijene, kako izgledaju stanovi, koliko se u pojedine stanove treba uložiti… Bili smo puno iskusniji i mogli smo donijeti bolju odluku na temelju tog iskustva”, naglašava.

‘U Maksimiru je najveći problem neodržavanost starijih zgrada’

Naša sugovornica također se osvrće i na trenutnu ponudu na području Maksimira koji je jedna od poželjnijih zagrebačkih četvrti za život.

“Što se samog Maksimira tiče, unatrag godinu dana rekla bih da su cijene značajno porasle. Prije godinu i pol do dvije, stan na Ravnicama se mogao naći za cijenu od 2000 E po kvadratu. Nije baš da se moglo birati, ali nešto se moglo pronaći. A sada se cijene kreću od 2300 po kvadratu do 2500. U Maksimiru prema Centru cijene rastu i do 3000 eura po kvadratu, s tim da novogradnje ima jako malo i po pitanju godišta stana treba biti jako fleksibilan”, objašnjava i pritom se osvrće na vlastito iskustvo.

“Jedan od naših kriterija je bio da je zgrada građena nakon potresa u Skopju i Banja Luci s tim da smo i te kriterije prilagodili s vremenom. Prvotno nam je bilo važno da stan nije stariji od 2000., pa smo spustili na 1990. , a kada smo shvatili da je jako malo takvih stanova na tržištu fokusirali smo se na stanove koji su građeni nakon velikih potresa, a najveća je ponuda baš takvih stanova, građenih nakon 1970. U Maksimiru je jako malo novoizgrađenih stanova, postoji kompleks na Hondlovoj gdje su zadnji stanovi prodani za 2650 eura po m2. Ima i nešto manjih zgrada sa svega nekoliko stanova gdje su cijene i po 3000 eura po m2, tako da i nismo previše gledali novogradnju u Maksimiru budući da nam je cjenovno neprihvatljiva”, govori nam.

Također, osvrće se na jedan od poznatih i na oko vidljivih problema u našoj gradskoj četvrti, a to je – zapuštenost starijih stambenih zgrada.

“Ono što je problem sa starijim zgradama u Maksimiru jest neodržavanost i zgrada i stanova u njima. Puno stanova smo obišli koji su potpuno zapušteni i u kojima bi trebalo promijeniti apsolutno sve, a to je onda dodatna investicija od barem 40 000 eura, s tim da su cijene kvadrata takvih stanova minimum 2000 eura“, razočaranja je naša sugovornica.

‘Zagrebački potres Maksimir je učinio još poželjnijom lokacijom’

Kako navodi, na samom početku potrage za stanom imala je potpuno drukčiju sliku onoga što traže.

“Da mi je netko rekao da ćemo za 200 000 eura, koliko je nama bila gornja granica za stan od 80m2, imati prilično oskudan izbor stanova – ne bih vjerovala. Mislila sam da za te novce bez problema možemo pronaći stan u Maksimiru. Na kraju smo proširili potragu i na istočniji dio Zagreba, no izbor nije bio puno bolji. Na Ravnicama smo doslovno išli gledati tri stana, gdje bismo morali pristati na prilično velike kompromise. Na samom početku potrage za stanom primarni kriteriji su nam bili da ne dolazi u obzir stan u prizemlju, zgrada bez lifta i lokacija uz prometnu cestu, no na kraju smo kupili stan u prizemlju i na prometnoj cesti. No, na stranu kriteriji, za 200 000 eura stan od 80m2 u kvartu je gotovo nemoguće naći“, otkriva nam pa zaključuje:

“Većina cjenovno prihvatljivih stanova ili su u kući, ili u zgradama iz 1935. ili su pak, suterenski stanovi ili stanovi u potkrovlju, a nerijetko imaju i neku ozbiljniju manu.”

Prema svemu sudeći, zagrebački potres Maksimir je učinio još poželjnijom lokacijom, smatra naša sugovornica.

“Ljudi kojima je Centar bio prioritet povukli su se malo istočnije budući da je riječ o izvrsnoj lokaciji za život, dobra je prometna povezanost, sadržaji su dostupni, prikladno je za obitelji s djecom. S druge strane, puno je veća ponuda stanova u Centru čije su cijene sada znatno niže”, navodi.

Ako planirate krenuti u kupnju stana, važno je jasno znati što želite, pripremiti primarne i sekundarne kriterije – prije ili poslije ćete od nekih morati odustati, a važno je u vidu imati i adaptaciju koja će vjerojatno biti potrebna, savjetuje naša sugovornica onima koji se planiraju upustiti u ovaj pothvat.

“Naravno, sve ovisi o budžetu s kojim raspolažete. U nekim realnim okvirima, pri kupnji stana od 80m2 2000 eura po m2 je izvrsna cijena, no može se očekivati i 2300. Ako razmišljate o kupnji stana, izvrsna je prilika kupnja uz APN subvenciju, ali treba imati na umu da se mjera provodi jednom godišnje. Sama dokumentacija za ovaj oblik subvencije je vrlo jednostavna i svakako bih ju preporučila budući da država kroz minimalno 5 godina subvencionira 30% rate kredita, a kamatne stope su vrlo niske, uglavnom oko 2%. Banka vas vodi kroz cijeli proces i nije potrebna nikakva posebna dokumentacija koja se razlikuje od općenite kreditne dokumentacije, ističe za one koji se boje dokumentacije.

Važno je što ranije krenuti u potragu za stanom, ne eliminirati preko Oglasnika, nego zbilja fizički otići i pogledati stanove radi objektivnijeg dojma, zaključuje naša sugovornica ovu temu.

Na koncu se osvrće na kvart koji je izabrala za život i koji je bio primarna lokacija tijekom njezine potrage za budućim domom.

“Ravnice imaju sve što obitelji s djecom treba. Kvart ima dva vrtića, osnovnu školu, dobro je povezan, dostupni su svi potrebni sadržaji, pruža kvalitetnu socijalizaciju za dijete i domaću atmosferu”, govori i dodaje da Ravnicama ipak fali doza društvenog aktivizma u obliku zajedničkih aktivnosti za koje se nada da će ipak u budućnosti zaživjeti.

Tekst: Nikol Boljfetić

Latest article