Ulica Nikole Škrlca nalazi se u sklopu mjesnog odbora Ružmarinka, a spaja Šulekovu ulicu na zapadu sa Harambašićevom ulicom na istoku, dok ima dodirne točke s Kušlanovom i Hirčevom ulicom.
Ulica je dobila ime po Nikoli Škrlecu Lomničkom, hrvatskom pravniku, ekonomistu i političaru koji potječe iz hrvatske plemićke obitelji Škrlec Lomnički.
Škrlec se školovao u nekoliko gradova: Zagrebu, Kisegu, Pešti, Beču, Bolonji i Egeru, a nakon školovanja djeluje u Zagrebu kao bilježnik i sudac Sudbenog stola. 1761. godine imenovan je za vrhovnog zemaljskog blagajnika, a dvije godine kasnije za protonotara Hrvatskog kraljevstva.
Od 1767. godine član je Kraljevinskog vijeća za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju i s tog položaja je provodio upravne, gospodarske i prosvjetne reforme. Djelovao je na sređivanju situacije u Severinskoj županiji i Riječkom guberniju nakon što je 1776. godine priključeno Primorja s Rijekom Hrvatskoj.
1782. godine imenovan je za velikog župana Zagrebačke županije, no umirovljen je 1785. godine zbog neslaganja s politikom cara Josipa II. Nakon smrti Josipa II. 1790. godine, nastavio je obnašati dužnost velikog župana.
Zastupao je umjereno-reformna stajališta na Ugarsko-hrvatskom saboru 1790. godine i bio je pristaša saveza ugarskog i hrvatskog plemstva protiv bečkog apsolutizma. Zbog toga je bio zagovornik saborskih odluka kojima je dio nadležnosti Hrvatskoga sabora bio prenesen na Ugarsko namjesničko vijeće i Ugarsko-hrvatski sabor. Unatoč tome, protivio se uvođenju mađarskog jezika u Hrvatsku i naglašavao njenu upravno-političku posebnost.